00:00
Uredi svoju zabilješku
Koliko ste zadovoljni izborom predavača/predavačice za ovu temu?
(1 - Uopšte nisam zadovoljan/a, 5 - Potpuno sam zadovoljan/a)
Kako biste ocijenili kvalitet vizuelnih materijala koji prate predavanje?
(1 - Vrlo slab, 5 - Izvanredan)
U kojoj mjeri je sadržaj predavanja ispunio vaša očekivanja?
(1 - Nije ispunio, 5 - Potpuno ispunio)
Koliko vam je predavanje pružilo nove i neočekivane uvide u tematiku?
(1 - Uopšte nije, 5 - Pružilo je mnogo novih uvida)
Koliko ste zadovoljni dužinom trajanja predavanja?
(1 - Prekratko, 3 - Optimalno, 5 - Predugo)
Da li ste zainteresovani za praćenje drugih epizoda serijala KONT masterclass?
(1-Samo me je interesovalo ovo predavanje, 5-Pogledat ću sva predavanja u sklopu serijala)
Želite li predložiti neku temu ili predavača KONT masterclass serijalu?
Kreiranjem besplatnog računa možeš pratiti svoj progres po epizodama, pisati zabilješke, dobiti notifikacije o novim epizodama i poziv na KONT Talk događaje.
Sljedeće
Odustani
1. Uvod
7 min
2. Spomenik u Kulen Vakufu
4 min
3. Spomenik na Garavicama
5 min
4. Šutnja u kamenu
3 min
5. Spomenik u Glini
13 min
6. Da li je pravedno sjećanje moguće?
9 min
Pregled sadržaja
Više informacija
O predavaču
Recenzije
Ostale epizode
Cjelina
Ukupno
Zadnji put ažurirano Juni 2026 godine
KONT Talk „Da li je pravedno sjećanje moguće?“ bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i načine na koje se pamte masovni zločini.
Razgovor je građen kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je priča o cikličnom nasilju i kontekstu u kojem je podignut spomenik partizanskim borcima. Garavice su poslužile za analizu načina na koji spomenik Bogdan Bogdanović komunicira zločin i kako ga lokalna zajednica čita. Glina je pokazala najveći raskorak između historijskih činjenica i simbolike spomenika, kao i njegovu kasniju transformaciju.
Kroz sva tri slučaja provlači se isti obrazac: spomenici nastali oko zločina iz 1941, ali bez jasne artikulacije žrtava, često u neskladu s iskustvom preživjelih. Uz to su postojali i paralelni, „narodni“ oblici sjećanja.
Zaključno pitanje razgovora bilo je jednostavno: ako ovi modeli nisu uspjeli, kako bi uopšte izgledalo pravedno sjećanje?
Dr. Bergholz je profesor historije na Univerzitetu Concordia, gdje predaje od 2011. godine. Doktorirao je iz oblasti balkanske i istočnoevropske historije na Univerzitetu u Torontu 2010. godine. Njegova istraživanja fokusiraju se na mikrohistorijske pristupe u proučavanju moderne Evrope, s posebnim naglaskom na lokalne dinamike nacionalizma, međunacionalnog nasilja i historijskog pamćenja. Istraživački rad obuhvata Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Srbiju, gdje provodi terensko istraživanje u centralnim i provincijskim arhivama te intervjue sa svjedocima iz malih gradova i sela.
Njegova prva knjiga, "Violence as a Generative Force: Identity, Nationalism, and Memory in a Balkan Community" (Cornell University Press, 2016), istražuje uzroke i dinamiku nasilja iz 1941. godine u multi-etničkoj zajednici koja se prostire na današnjoj granici između Bosne i Hrvatske, te njegove efekte na lokalni identitet i društvene odnose.
Knjiga je osvojila pet nagrada, uključujući 2019. Laura Shannon nagradu (Nanovic Institute for European Studies na Univerzitetu Notre Dame) i 2017. Herbert Baxter Adams nagradu (Američka historijska asocijacija). Bosansko izdanje knjige objavljeno je 2018. godine (Buybook, Sarajevo/Zagreb) i proglašeno knjigom godine 2019. u Hrvatskoj od strane dnevnog lista Jutarnji list. Drugo izdanje knjige objavljeno je 2024. godine, a kinesko izdanje 2023. godine.
Trenutno istražuje i piše knjigu pod nazivom "Our Truths: Violence and the Challenge of a Common Humanity", koja se bavi načinima na koje su tri različite vlade i njihovi lokalni podržavatelji u hrvatskom gradu Glini pokušavali suočiti s pamćenjem nasilne prošlosti tog grada između 1945. godine i današnjeg dana.
Ukupno ocjena
Ocjene od korisnika kont.ba
Prosječna ocjena
Zaokružena prosječna ocjena
5
0
4
0
3
0
2
0
1
0
